sub, 18. ožujka '06 u 20:24
Idemo.....
Koje su vam civilizacije najbolje(što se tiče etrušćana, egipćana, grka, romljana....) i zakaj?
I u ovoj temi malo da raspravljamo o bogovima i mitologiji tih naroda! Evo ja sam radio za predavanje iz Hrv. jezika i dobio 5 ko vrata!
Uvod:
Grčku je mitologiju stvarao narod u nastojanjima da objasni zakonitosti života i prirode pa su zato grčki mitovi nadahnuti ljepotom i svjetlinom pripovijedanja. To su mitovi koji se odlikuju raznolikošću motiva i velikom pjesničkom ljepotom.
Uz olimpske, podzemne i morske bogove te uz mnoga niža božanstva u njima nastupaju i heroji koji su po ocu ili majci božanskog porijekla. Najpoznatiji su Heraklo, Tezej, Dioskori, Jazon, Perzej, Ahilej, Melefger. Mnogi od njih prikazani su kao izvršioci tegobnih i po život opasnih zadataka - Heraklovih dvanaest poslova u službi kralja Euristeja, Jazonova plovidba u Kolhidu po zlatno runo i dr. U grčkoj mitologiji ima i većih cjelina u kojima djeluje više bogova i ljudi. U mitovima se bogovi približavaju ljudima, a ljudi bogovima, pa je grčka mitologija poslije utkana u kazališnu i likovnu umjetnost.
Postanak svijeta u grčkoj mitologiji:
U početku je u svemiru vladao kaos, neizmjereni prostor i u njemu neuređena materijala. I z toga kaosa izađe najprije GEA(što znači zemlja), A onda EROS(znači ljubav). Eros zbližava i združuje sva bića koja rađaju nove živote. Tako se od Geje rodi URAN, tj. Zvjezdana nebesa, a onda PONT(morska dubina). Geja je uzela Urana za muža, i oni su zatim zavladali kao bogovi čitavim svjetom. Njihova su djeca bila ocean, kron i golemi titani i mnoge nemani kao što su KIKLOPI sa jednim okom usred čela i GIGANTI s pedeset glava i stotinu ruku. Giganti su slika i prilika mračnih sila koje su stvarale samo nered. Oni su se digli na Oca Urana, ali ih je on savladao, okovao i bacio u podzemlje. To je njihovu majku Geju rastužilo, i da osveti svoju djecu, složila se sa najmlađim sinom KRONOM, a on je Uranu preoteo Božansko prjestolje i sam zavladao svjetom. Od Krona i njegove žene REJE potekla su tri sina: HAD, ZEUS, I POSEJDON. Sjećajući se Kron kako je oteo prjestolje svome ocu Uranu, pobojao se i sam sebi slične sudbine, pa je pomislio da bi njegova djeca mogla s njime isto tako postupiti. Stoga je odlučio progutati vlastitu djecu. Samo najmlađeg Zeusa spasi majka Reja tako da ga je noću skrila u planini na otoku Kreti,a Krona je prevarila i dala mu da proguta u povoje umotan kamen. Kad je Zeus odrastao, natjera svog oca da izbaci progutanu djecu iz utrobe, na što se Kron nije predao bez borbe, ali je izgubio i Zeus ga je prikovao u podzemlje i zavladao je umjesot njega. Bratu Posejdonu je dao vlast nad svim oceanima i vodama, a Hadu nad podzemljem. Zeus se još neko vrijem morao boriti sa Titanima koji su se digli protiv njega, ali ih jer sve savladao i bacio u podzemlje. Tek je onda zavladao u svemiru red, a nestalo je kaosa i kaosa.
ATENA
Bila je to djevičanska božica, nezainteresirana za ljubav. Njezina moguća mikenska prošlost odražava se u njenim ratničkim osobinama, a njen se lik obično predstavlja uz koplje i aegis u obliku štita na kojem se nalazi glava Gorgone koju je dobila od Perzeja. Kada je iskočila iz glave svoga oca Zeusa, držeći koplje, Olimp se stresao, a iz zemlje se proloio snažan urlik. Posebno je bila povezana sa gradom Atenom, no nije poznato tko je od koga dobio ime. Postoji mit koji pomaže rasvjetliti ovu povezanost. Hefest bog vatre i vulkana se trudio obljubiti Atenu. Kako mu se ona opirala, njegovo sjeme padne na zemlju i oplodi je. Devet mjeseci kasnije rodi se Erihtonij. Atena djete položi u kutijicu sa poklopcem te preda kćerkama Atenskog kralja Kekropsa na čuvanje uz napomenu da ne otvaraju kutijicu. No, Dvije od njih ne poslušaju Atenu i bace je sa Akropole prestravljene zmijama koje vide u kutiji. Atena je dijete nakon toga sama odgajala na Akropoli. Kada je odrastao postao je kralj Atene. U njezinu gradu Ateni je bila štovana zbog donošenja maslinovog stabla u nadmetanju sa Posejdonom. Posjedovala je i druge osobine koje su je činile prikladnom božicom stanovnika grada. Bila je obrtnica, naročito vješta u pređi i tkanju. Atenu smatraju izumiteljicom flaute, ali kažu da ju je odbacila za vrijeme sviranja užasnuta svojim izgledom. Te kažu da je pomagala grcima pri izgradnji bojnih kola i brodova. Atenu opisuju kao mudru, moralnu i pravednu božicu, po tom što je izašla iz Zeusuve glave.
ARTEMIDA
Bijaše još jedna božica djevica, no vrlo različite prirode. Kao mala bavila se lovom, no ujedno je štitila divljač, naročito mladunčad. Možda su je zbog te njezine osobine žene zazivale pri porodu. Njezino ime nije grčkog porijekla. Iako je bila Apolonova sestra blizankinja i s njim rođena na Delu, oni nisu bili štovani na istim mjestima. Njezina povezanost s divljim životinjama podsjeća na kretsku božicu opisanu kao "Gospu od životinja".U njenoj pratnji su mlade žene koje svoje djevičanstvo odlučno brane. Jedna od njih je Britomartis; kretskog imena i pričom što potječe s Krete. Kako bi izbjegla Minosovim nasrtajima, skočila je sa stijene, no spašava ju mreža nekog ribara. Kasnije je otišla u miru živjeti u Eginu, gdje su je štovali kao božicu Afaju, što znači"nevidljiva". Jedna druga Artimedina pratilja bila je Kalista. Prerušen u Artimedu, Zeus ju je uspio silovati, a srdita Artemida, kada je primijetila Kalistinu trudnoću, iz ljutnje je pretvori u medvjedicu i, usprkos djevojčine nedužnosti, odagna iz svoje pratnje. Iz ovih se priča da naslutiti božansko porijeklo Artimedinih pratilja. Antropolozi, danas, u toj grupi mladih djevica pratilja koje tumaraju uokolo vide naznake obreda inicijacije (pristupa), kada grupa djevojaka u dobi za udaju žive neko vrijeme zajedno, izvan uobičajene stege. Artimeda je bila nepokolebljiva u obrani svoje osobne časti, ali i časti svoje obitelji. Nioba, sretna majka s mnogo djece, nesmotreno se hvalila svojom nadmoći pred Letonom, čija su jedina djeca bili Artemida i Apolon. Čuvši to, oni zgrabe strijele: Artimeda pobije sve Niobine kćerke, a Apolon sve njene sinove. Nioba, čije suze nisu mogle stati ni kada se pretvorila u stijenu, postade trajni simbol majčinske tuge. Artemida je odgovorna i za smrt nekoliko muškaraca, primjerice Akteona, koji ju je, dok je lovio u planinama, gledao kako se kupa sa svojim nimfama u malom jezeru. Bijesna Artemida nahuška na njega njegove vlastite pse te ga rastrgaše na komade. Artemida je bila često štovana na divljim, planinskim mjestima, što je u skladu s njenom neukrotivom prirodom.
APOLON
Bijaše jedan od najvažnijih bogova, čija su djela i osobine pisci razvijali tijekom cijelog klasičnog razdoblja kada su bile posebno cijenjene. Bijaše bog glazbe i pjesništva i svih kreativnih umjetnosti. Imao je i neke moći ozdravljenja, asimiliravši značajke nekog ranijeg božanstva ozdravljenja. Ponekad je znao biti i agresivan strijelac, naročito uz svoju sestru Artemidu. Obično je prikazan s lirom i lukom, a ponekad s pticama koje su uz njega povezane – labudovi, crvene lnje, strvinari i vrane, koje su vidovnjaci koristili kao amajlije. U kasnim razdobljima ponekad bi bio poistovjećen sa suncem, no ti se elementi ne odnose na ranu mitologiju. Bio je vrlo blizak Zeusu, koji ga je smatrao prorokom jer je poznavao želju njegova oca. Eshil, pisac drama u Eumenidesu ima za njega rečenicu: "Ja nikada ne lažem. U ulozi proroka nisam nikada izrekao ništa u vezi s muškarcem, ženom ili gradom što je poteklo od Zeusa." Dokaz njegove vrlo razvijene moralnost u ovoj drami je trenutak kada bogove moli za samilost, a ne za osvetu Orestu. Rođenje Apolona i Artemidena otoku Delu već je spomenuto. Priča je mogla nastati sa željom rasvjetljavanja, inače iznenađujuće, činjenice redovitog okupljanja jonskih gradova na tom malom, stjenovitom otoku u vrijeme svejonske svetkovine, a i Apolon je tamo imao važno svetište, iako je njegovo glavno svetište bilo ono u Delfima. Priča kazuje kako je u Delfe otišao nedugo nakon svog rođenja i tamo ubio zmiju ženskoga roda zvanu Piton, strašnu čuvaricu tog mjesta, kako bi mogao zauzeti njeno mjesto. Kako je na tom mjestu najvjerojatnije dugo vremena postojalo svetište posvećeno božici zemlje, njezino predstavljanje u zemljolikom obliku, što je, opet, povezano sa zemljom, te Apolonova pobjeda nad njom, primjer su objašnjenja kako je jedan rani kult zamijenjen novijim.
HERA
Zeusova supruga i sestra. Uglavnom je predstavljena kao božica žena, u ulozi mladenke ili supruge, više nego majke. Djeca koju je Zeus imao s njom možda su, zbog toga, najmanje zapaženi među bogovima. Hera je imala svoje vlastite značajne rane kultove, na primjer, u Argu, i njezina osnovna uloga bila je pristupanju braka. Određen broj lokalnih rituala, od kojih su neku uključivali vjenčane povorke, postupno su povezani s njezinim vjenčanjem s Zeusom. Homer u "Ilijadi" naznačuje plodnost prirode njihova braka kada se, dok vode ljubav na gori Gargaron, zemlja obilato pretvori u cvijećem uljepšanu travu. Mitovi o Heri su uglavnom priče o ljubomornom proganjanju žena s kojima je njezin suprug imao veze. Bila je, također, nemilosrdan neprijatelj njegovoj vanbračnoj djeci, ponajviše Heraklu. Njezina osveta progonila je Trojanca Parisa nakon što je izabrao Afroditu, a ne nju, za najljepšu božicu, te je bila protiv njegovih ljudi tijekom Trojanskog rata. Dovoljno je sjetiti se nekoliko primjera njene ljubomore prema ženama koje su ostale trudne sa Zeusom. Dok je Letona bila noseća s Artemidom i Apolonom, Hera ju je progonila tako osvetnički, te se nijedna pokrajina nije usudila pružiti joj utočište, sve dok nije stigla na otok Del. Kad je Semela bila trudna s Dionizom nakon učestalih posjeta Zeusu tijekom kojih je on bio prerušen, Hera joj je savjetovala da Zeusa prisili na zakletvu kako će udovoljiti bilo kojoj njenoj želji, a zatim je nagovori da zatraži od Zeusa da joj se pokaže. On je morao ispuniti njenu želju, jer tako je obećao, no moć njegove božanske pojave i udar munje koji ju je popratio, sprži sve u prostoriji osim Dionizovog embrija. Kada je Zeus trudnu Jonu pretvorio u kravu zbog skrivanja od Here, ona ju je svezala i stavila pod budnu pažnju mnogookog Arga. Premda je uspjela pobjeći, progonila ju je po cijelom svijetu. Postoji priča koja opisuje dolazak Jone u Egipat, njenu preobrazbu natrag u ljudsko biće te porod. Priča ide dalje navodeći kako je Jona zatim postala egipatska božica Izida. Davno prije Jona je bila Herina svećenica, te njena priča možda skriva primitivni razlog Herine česte povezanosti s kravom, ali i paunom, na čijem su repu mnogooka pera, kao što je i Argo imao mnogo očiju.
POSEJDON
Zeusov Brat, bio je bog svih mora, rijeka i voda na zemlji. Najčešće je prikazivan s trozubom kojega je privremeno rabio za oslobađanje svježe vode iz zemlje. Obično je predstavljan kao naglo i neobuzdano božanstvo. Posejdon se vezuje za konje jer ga ponekad nazivaju Posejdon Hipios (konjanik). U Arkadiji, gdje su on i Demetra štovani kao božanstva sa konjskim glavama, razlog je bio taj da Se Demtra pretvorila u kobilu da izbjegne posejdonova udaravanja, no tada se Posejdon pretvorio u pastuha,, i obljubi je. Posljedica tog čina bio je Arion, Prekrasan konj.
la nja la nja lalala uhh a uhaaa uuuu
Chrome, but this forum works even with Imperial browsers. Droids and Internet Explorer browser forbidden.
